Nova crkva u Neumu

Uvjet – Crkva se ne smije vidjeti s magistrale i mora

Od samog početka grad Neum je orijentiran na turističko gospodarstvo, no uz bogatu ponudu hotela, potrebni su kulturni i vjerski objekti. Tako je crkva od komunističke vlasti 1974. zatražila dozvolu za osnivanje župe. Vlasti su se opirale tome, a na meti su bile župa Neum i župa Ploče. Desetak godina iza, dozvala je dobivena, ali crkva se morala graditi na vrlo nepovoljnom mjestu – negdje oko 500 metara od zadnje gradske kuće. Jedan od uvjeta je bio taj da se crkva ne smije vidjeti s magistrale  ni s mora, što je značilo da Neum ne smije biti vjerski obilježen. Iako je bilo udaljeno od grada, i to je područje bilo bolje nego da Neumljani ostanu bez crkve. Vrlo zanimljiv je izgled prve crkve po imenu Gospa od Zdravlja. Naime, crkva je dobila oblik školjke što je vrlo karakteristično za ovo područje jer je Neum mali gradić u Bosni i Hercegovini koji ima izlaz na more. No, to sad nije tema ovoga posta. Naime, u ovom postu je bitnija druga crkva u Neumu, crkva kojoj se još ne zna ime.

IMG_2679 crkva u obliku školjke

Crkva Gospe od Zdravlja, slična izgledu školjke

13. veljače 1997. – poseban dan

Nakon demokratskih promjena došlo je do zaključka da tu nepravdu treba ispraviti, ne samo radi crkve i župe nego da u središtu Neuma između hotela bude uočljiv vjerski objekt tako da vjernici koji dolaze iz mnogih katoličkih zemalja, crkvu odmah vide i da im je lako do nje doći. Naime, Neum je grad u kojem je 99% stanovništva kršćanske vjeroispovijesti i nema ništa ljepše nego kada prođete kroz neki gradić na moru, a za oko vam zapne veliki zvonik. To je Neumu trebalo – zvonik vidljiv sa svake strane grada. Važan sastanak održan je 13. veljače na kojem su se sastale općinske vlasti i župsko osoblje te su odabrali najbolju ponuđenu lokaciju. Budući da postoji mogućnost da se župa proširi, te dođe do dijeljenja na dvije župe, nova crkva je smještena na dijelu ispod magistrale, što znači da je dobro raspoređeno te da je nova crkva baš na pravom mjestu.

Dobivena lokacija

Molba za dodjelu određenog zemljišta podnesena je 6. svibnja 1997., a pozitivan odgovor dobiven je 2. lipnja 1997. Nakon što se odobrilo zemljište, trebalo je skupiti potrebnu dokumentaciju, projektirat crkvu, te skupiti određeni dio novca da se krene u izgradnju. S izgradnjom se počelo 2006. godine, a projektant zaslužan za izgled crkve je Stanislav Kale.  Budući da je teren jako strm, trebalo je dobro razraditi strukturu da se iskoristi cijeli prostor. Nova crkva će imati još i župnu dvoranu, sanitarni čvor, garaže, župsku kuću, župni ured, suvenirnicu i ostalo.  26. svibnja 2008. izlivena je ploča koja je temelj dvorane.

nova crkva slika

Nova crkva

Ime nove crkve?

Iako crkva još nije cijela sređena, vjernicima je omogućeno da se mole u njoj i da slušaju riječ Božiju. Na crkvi ima još puno posla, ali značajan je blagoslov oltara i novih zvona u sređenom zvoniku nove crkve. Još uvijek se ne zna ime nove neumske crkve, no uz mišljenje neumskog puka, mišljenje će dati i crkvene vlasti. Među brojnim imenima svetaca, Neumljani misle da bi najviše odgovarao sv. Ivan Krstitelj, pa sv. Nikola, pa sv. Josip. Dumo Ivica, odnosno neumski župnik kaže kako bi se povodom tog blagdana mogli organizirati brojni događaji prigodom otvaranja ljeta.

Riječ „dumo“

Inače, kome god pričam nešto o svojoj župi i spomenem riječ dumo nitko ne zna o kome pričam. Pa za one koji ne znaju dumo je naziv za svećenika koji se još uvijek koristi uglavnom u Neumu i njegovoj okolici. Inače, ta riječ potječe od latinske riječi dominus što znači gospodin, otac, a u dubrovačkom primorju održao se naziv za časne sestre dumne, što znači domine – gospođice. Ta se riječ koristila na području istočne Hercegovine i na dubrovačkom primorju.

Advertisements
Posted in Uncategorized | Leave a comment

Dubrovačka trpeza – glavni specijalitet Dubrovačka baklava

Završetak središnje turističke godine u Dubrovniku, obilježen je u subotu 10. studenog u 12.00 sati, tradicionalnom manifestacijom zvanom „Dubrovačka trpeza“ koja se prostirala od Orlandova stupa do Onofrijeve česme.

Hrana na svakom koraku

Hoteljeri, ugostitelji, pekari, slastičari, vinari i ostali s oduševljenjem su sudjelovali u ponudi svojih specijaliteta. Naime, kao i prošlih godina simboličnih 20 kuna koliko je stajao bon za Dubrovačku trpezu bio je namijenjen u humanitarne svrhe. Novčana sredstva koja su prikupljena prodajom bonova za kušanje hrane i vina namijenjena su za pomoć mladome Damiru Đuriću i Sanelu Salihoviću, a sakupljeno je 28.487,00 kuna.

Ovako je Dubrovačka trpeza izgledala 5 min prije otvorenja.

Specijaliteti južnoga kraja od Pelješca do Konavala mogli su se kušati točno u podne nakon uvodne riječi dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića. Također je manifestacija bila upotpunjena zabavnim programom koji se održao u 11:30 ispred crkve svetoga Vlahe. Svoj doprinos dala je Klapa Kaše koja je pobijedila na ovogodišnjem festivalu klapa u Omišu te Udruga “Dubrovački primorski svatovi” s plesom “Linđo”, koji su domaćim i inozemnim posjetiteljima prezentirali tradicionalne plesove i napjeve.

Ponuda hotela Rixosa

Najveću pažnju privlačila je Dubrovačka baklava koja je napravljena prema receptu starom više od 200 godina. Kažu da je baklava svugdje ista i da se recepti ne mijenjaju, no naravno treba ju znati dobro napraviti. Inače, baklava je tradicionalno jelo na Balkanu, kao i na Orijentu. Smatra se da potječe iz Armenije, no neki kažu da zbog mnogih različitih sastojaka potječe iz Arabije, kao i iz Grčke. U susjednoj Bosni i Hercegovini baklava se tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te je Bošnjaci pripremaju za Bajram, dok je Hrvati, u dijelovima srednje Bosne, Posavine i Slavonije, pripremaju za Božić. No nije ona svugdje ista. Posebno je cijeni i njeguje poznati dubrovački kulinarski akademik prof. Božo Lučić

Trpeza duž Straduna

Udruga kuhara Dubrovačko Neretvanske županije ovu godinu se obvezala da će u sklopu Dubrovačke feste izići s jednim starim jelom čiji recepti sežu čak prije okupacije Francuza, prije dolaska Napoleona. To jelo, njegova udruga je nazvala Dubrovačkom baklavom. Ljudima je bilo pomalo čudno: „Kako baklava“?! Ali u Izvorniku stoji: Ričeta za Tursko slatko, učinjeno po Grajskom šestu. Dakle prilagođeno po uvjetima u gradu. Stari Dubrovački Senat je trvrdio i donio Zakon o hrani – ničega previše, sve u normalnim količinama. Tako i ovoga. Oni su ono što je za baklavu klasično, da bude jaka, da bude agresivna, slatka, zasitna, oni su to eliminirali zbog nedostatka šećera, zbog skupoće oraha, jer orah nije mediteranska bilja. Na dubrovačkom području to su bademi, bajami ili mjenduli. U taj recept dodana je jabuka, griz te malo oraha. Šerbet, onaj nadljev koji se nalije na baklavu nisu radili zbog šećera, nego su ga radili od meda. I on je naslovljen tu za Šerbet Medovinu.

Božo Lučić, kulinarski akademik

Lučić kaže: “Ja sam taj recept prepisao 1972. godine od žene koja je umrla 1976-te godine. Imala je 102 godine. To je recept njezine bake. Meni je trebalo dan dok sam ovo prepisao, a trebalo mi je poslije pet, da bi preveo. S njome smo izlazili već u javnost, na promociji Deset godina lista Turizam. Izlazili smo na promociji Dubrovačke kuhinje, u Varaždinu, prije četiri godine.“

 Tko god ju je probao bio je zadivljen, jer je ona   niskokalorična u odnosu na druge baklave. Porcija ove baklave u prosjeku je kao čaša jogurta, oko 150 kalorija, dok one druge  imaju preko 400 kalorija, pa ju je Udruga kuhara Dubrovačko-neretvanske županije zgodno krstila kao Kolač za dame.

Moram Vam reći, probala sam ju i ja i bila je odlična.

Posted in Uncategorized | 2 Comments

Održan deveti Sajam vjenčanja

Zagrebački velesajam ponovno je bio središte inovacija i planiranja vjenčanja. Deveti po redu Sajam vjenčanja otvoren je 26. listopada, a trajati će do 28. listopada. Jedna od sedam predviđenih modnih revija upotpunila je otvorenje ove vrste sajma. Pogledajte kako izgledaju nove kreacije vjenčanica i muških odijela.

O posjećenosti ovog sajma iz Penelope salona poručuju da su zadovoljni dosadašnjim odazivom mladenaca. Također se nadaju da će uskoro sklopiti puno poslova. Cijene haljina se kreću od 2000 do 8000 kuna.

This slideshow requires JavaScript.

Raznovrsna ponuda

Publika je mogla uživati u najnovijim modnim kreacijama kao i savjetima za organiziranje vjenčanja. Prikazane su najnovije kolekcije vjenčanica, večernjih haljina, odijela i cipela na čak sedam dnevnih modnih revija. Uz to mladenci mogu saznati ponudu raznih glazbenih izvođača, zlatarni, slastičarni, cateringa, fotografa, izrađivača pozivnica, svadbenih salona te automobila za tu prigodu.

Posjetitelji su mogli premijerno vidjeti ekskluzivnu kolekciju vjenčanica za 2013. godinu Royal Bride koji je nosila i Iva Jerković te kolekcije Vesne Spose, Nancy, Ateliera Hera, In Mode, Bety, Linee Exclusive, Marka by Marija Cvitanović, Penelope i kolekcije odijela modnih kuća Kotka, Croata i Men’s stuff. Revije su upotpunile najpoznatije hrvatske manekenke: Iva Jerković, Ivana Ergić, Katarina Prnjak, Iris Rajčić, Jelena Denona i druge.

Mediji najavljuju preko 150 izlagača, te veliki broj nagradnih igara kao i tradicionalni projekti “Budi mladenka” i “Naj par”, a i iznenađenje je i kreativni natječaj “Kreiraj svoju idealnu vjenčanicu by Violeta.” Ove godine in su cvjetne radionice gdje će se predstaviti najbolje cvjetne galerije i cvjećarne.

Sponzori ovog događaja su: Electrolux, Phillips, Boggi, Collistar, Juvena, Lanvin, Schwarzkopf, Blue Sun Hoteli, Boss, Croatia osiguranje, Hypo banka, Hrvatska pošta, Nestle, te svi najvažniji izlagači iz područja organizacije vjenčanja.

Posjetitelji su za samo 15 kuna bili počašćeni poklon bonovima od 500 do 1000 kuna, a negdje popustima od 20 do 30%. Zadovoljstvo na licima budućih bračnih parova i ruke prepune brošura i ponuda bile su slika Zagrebačkog velesajma u 16 sati.

 

Posted in Uncategorized | 1 Comment

Hello world!

Welcome to WordPress.com! This is your very first post. Click the Edit link to modify or delete it, or start a new post. If you like, use this post to tell readers why you started this blog and what you plan to do with it.

Happy blogging!

Posted in Uncategorized | 1 Comment